Istočna obala Jadrana najljepša je obala na Mediteranu. Znaju to nautičari, svjetski putnici i moreplovci, znali su to i rimski carevi. Povijest pamti kako su se za nju otimala carstva, moćnici i pohlepnici, a sve zbog njezine rijetko viđene ljepote i bogatstva. I upravo je ta naša obala najljepše i najbolje što smo baštinili od svojih djedova. Jer nigdje na Sredozemlju nema toliko otoka, nigdje toliko zaljeva, uvala, slikovitih plaža i suncem pozlaćenih hridi. No teško je opisati sve te ljepote. Valja ih doživjeti. Šumor mora i krik galeba, šum čempresa i neumornu pjesmu cvrčka, miris lavande, smilja i ružmarina, stoljetnu ljepotu maslina i vinograda, miris starih pergamena i tamjana u samostanskim bibliotekama. Ljepotu mediteranskog dijela Hrvatske možda najočitije potvrđuje čak pet nacionalnih parkova i tri parka prirode.

Na obali Jadrana more zapljuskuje i Zadar, grad-dragulj gdje svaki kamen priča svoju povijesnu priču jer pamti vrijeme rimskih galija i mletačke providure, a okamenjeno vrijeme renesanse prepoznaje se na brojnim zvonicima, samostanima, crkvama, palačama i pločnicima.

Zadar i zadarska turistička regija smješteni su u samom središtu hrvatskog Jadrana, u najrazvedenijem dijelu jadranskog arhipelaga. Uokolo su na većoj ili manjoj udaljenosti smješteni nacionalni parkovi Plitvice, Paklenica, Sjeverni Velebit, Krka i Kornati, parkovi prirode Velebit, Telašćica i Vransko jezero, te niz od preko 300 otoka i otočića. Prirodne ljepote, brojni zaljevi i plaže, kulturno-povijesni spomenici, raznovrsna ugostiteljska ponuda s probranim domaćim specijalitetima, sve to čini Zadar i njegovu okolicu jednim od najatraktivnijih područja u Hrvatskoj.
Povijesni dio Zadra, u čijem je kamenu zapisana sva raskoš njegove tritisućljetne povijesti, neodoljiv je za sve poštovatelje i ljubitelje povijesnih spomenika i kulturne baštine. Svakako valja vidjeti jedinstvenu crkvu sv. Donata, simbol grada, katedralu sv. Stošije i crkvu sv. Krševana, najljepše primjerke romanike u Hrvatskoj, samostan sv. Frane s riznicom i najstarijom gotičkom katedralom u Dalmaciji, Morska vrata s ugrađenim rimskim slavolukom, zidine s reprezentativnim renesansnim Kopnenim vratima, škrinju sv. Šimuna, najvrjedniji primjer srednjovjekovnog zlatarstva u Hrvatskoj, brojne zadarske muzeje te stalnu izložbu crkvene umjetnosti s oko tisuću vrijednih predmeta iz minulih stoljeća, poznatiju kao Zlato i srebro Zadra.

I zadarska regija obiluje kulturnim znamenitostima. Tako se u starom hrvatskom gradiću Ninu nalazi najmanja katedrala na svijetu, crkvica sv. Križa, neobična crkvica sv. Nikole kao i brojni drugi spomenici u okolici te nekoliko posebnih samostana na otocima, od kojih je najzanimljiviji benediktinski samostan na brdu Čokovac na otoku Pašmanu.
Zadar i zadarska regija poznati su i po svojim autohtonim proizvodima. Paška čipka, iznimno lijepi vez koji zovu još i bijelo zlato, o čijoj dugoj tradiciji govori i to da je carica Marija Terezija na bečkom dvoru držala pašku čipkaricu koja je izrađivala čipku za potrebe dvora. Paški sir, specifične i prepoznatljive arome, posedarski pršut proizveden na tradicionalan način i sušen na dalmatinskoj buri, jedinstvena okusa i mirisa, dalmatinski šokol, med s velebitskih pašnjaka te domaće maslinovo ulje, izvanredne kvalitete i arome. Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je 2000 godina. Tu je, napokon, i maraschino, liker u čijem je okusu i mirisu zgusnuta tajna čudnovate višnje maraske, poznat u cijelome svijetu, već dugo omiljen na europskim dvorovima. Ručno opletena boca maraschina proglašena je hrvatskim suvenirom i prava je uspomena na Zadar.
Tu su i jedinstvene morske orgulje, nova svjetska i hrvatska atrakcija, maštovita intervencija u prostor zadarske rive, čudesan spoj ljudske domišljatosti i raskošnog dara mora (čovjeka i mora).
Pored vrhunskih uvjeta za rekreaciju i bavljenje sportom, Zadar ima bogat i raznovrstan kulturno-umjetnički život. Održavaju se tradicionalne Glazbene večeri u Donatu, Festival novoga kazališta, Zadarsko kazališno ljeto te razne likovne priredbe. Posebno slavlje je blagdan sv. Krševana, ujedno i dan Zadra (24. studenoga).

Smješten u zaljevu, Sukošan se odlikuje lijepim pješčanim plažama. Mjesto isprepleću tradicionalno uske ulice i idealne prirodne šetnice. Župna crkva sv. Kasijana, podignuta vjerojatno u XI. st. (fragmenti s motivima pleterne dekoracije), dobila je današnji izgled u XVII. st. Na starom seoskom groblju nalazi se crkvica iz XVII. st., na dovratnicima i pročelju ugrađeni su fragmenti pleterne dekoracije. Na otočiću u zaljevu nalaze se ostaci ljetnikovca zadarskih nadbiskupa iz XV. st. Na rtu Bribirčina ruševine su srednjovjekovne utvrde koju su podignuli knezovi Bribirski.
U mjestu se njeguju stari običaji. Vezani su uz blagdan sv. Kasijana, zaštitnika Sukošana (13. kolovoza). Organiziraju se i zabavni programi – Noći Sukošana. Uz mnoge ugostiteljske objekte, restauracije i konobe, uz ribu s gradela, Sukošan je mjesto vina i pjesme.
I opet darovi Božji gostima i prijateljima na radost i užitak.